
Завршене Дозволе над системима датотека - http://docs.slackware.com/sr:slackbook: ... 1%80%D0%B8
Крећем на Корисници и групе (енгл. Users And Groups).
Code: Select all
KONTROLA PROCESA
Slackware sistem obično pokreće stotine ili hiljade programa, gde svaki
od njih ima svoj proces. Rad sa tim procesima je važan deo
administracije sistema. Pa kako da radimo sa njima?
PS
Prvi korak u radu sa procesima je shvatanje koji procesi trenutno rade.
Najpopularniji i najmoćniji alat za to je "ps". Bez bilo kakvih argumenata,
ps vam neće dati puno informacija. Podrazumevano, rećiće vam samo koji
procesi su pokrenuti u vašem trenutnom shell-u. Ako želimo više informacija
moramo pogledati malo dublje.
---------------------
darkstar:~$ ps
PID TTY TIME CMD
12220 pts/4 00:00:00 bash
12236 pts/4 00:00:00 ps
----------------------
Ovde možete videti koji procesi su pokrenuti u aktivnom shell-u ili terminalu
a prikazane su samo neke informacije. PID je "identifikacija procesa", svakom
procesu je dodeljen unikatni broj. TTY nam govori na kom terminalu koji
proces radi. Prirodno, CMD je komanda koja je pokrenuta. Možda će vam se TIME
učiniti malo konfuznim obzirom na to da se kreće jako sporo. Ovo nije
količina realnog vremena u kojem proces radi, već pre količina CPU vremena
koje je proces potrošio. Proces koji je u "praznom hodu" ne uzima CPU vreme,
pa se ova vrednost možda neće brzo povećavati.
Pregled samo vaših procesa nije nešto mnogo zanimljiv, pa zato pogledajmo sve
procese na sistemu sa -e argumentom.
-----------------------
darkstar:~$ ps -e
PID TTY TIME CMD
1 ? 00:00:00 init
2 ? 00:00:00 kthreadd
3 ? 00:00:00 migration/0
4 ? 00:00:00 ksoftirqd/0
7 ? 00:00:11 events/0
9 ? 00:00:01 work_on_cpu/0
11 ? 00:00:00 khelper
102 ? 00:00:02 kblockd/0
105 ? 00:01:19 kacpid
106 ? 00:00:01 kacpi_notify
... many more lines omitted ...
-----------------------
Primeri iznad koriste standardnu ps sintaksu, ali mnogo više informacija se
može otkriti ako koristimo BSD sintaksu. Da bi je koristili moramo primeniti
aux argument.
-----------------------
Ovo je izdvojeno iz -aux argumenta ali u većini sluučajeva ova dva argumenta
su ekvivalentna. Ovo je zaostavština stara decenijama. Za više informacija
pogledajte ps man stranicu.
-----------------------
-----------------------
darkstar:~$ ps aux
USER PID %CPU %MEM VSZ RSS TTY STAT START TIME COMMAND
root 1 0.0 0.0 3928 632 ? Ss Apr05 0:00 init [3]
root 2 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00 [kthreadd]
root 3 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00
[migration/0]
root 4 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00
[ksoftirqd/0]
root 7 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:11 [events/0]
root 9 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:01
[work_on_cpu/0]
root 11 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00 [khelper]
... many more lines omitted ....
-----------------------
Kao što vidite, BSD sintaksa nudi mnogo više informacija, uključujući i to
koji korisnik kontroliše proces i koji procenat RAM-a i CPU-a je iskorišćen
kada je ps pokrenut.
Da bi smo još više raščlanili, po procesu, ps dozvoljava jednu ili više
identifikacija procesa (ID ili PID) koje će biti omogućene u komandnoj
liniji, i ima "-o" zastavicu da prikaže određeni atribut PID-a.
-----------------------
GNU nano 2.3.2 File: procesi
Modified
3 ? 00:00:00 migration/0
4 ? 00:00:00 ksoftirqd/0
7 ? 00:00:11 events/0
9 ? 00:00:01 work_on_cpu/0
11 ? 00:00:00 khelper
102 ? 00:00:02 kblockd/0
105 ? 00:01:19 kacpid
106 ? 00:00:01 kacpi_notify
... many more lines omitted ...
-----------------------
Primeri iznad koriste standardnu ps sintaksu, ali mnogo više informacija se
može otkriti ako koristimo BSD sintaksu. Da bi je koristili moramo primeniti
aux argument.
-----------------------
Ovo je izdvojeno iz -aux argumenta ali u većini sluučajeva ova dva argumenta
su ekvivalentna. Ovo je zaostavština stara decenijama. Za više informacija
pogledajte ps man stranicu.
-----------------------
-----------------------
darkstar:~$ ps aux
USER PID %CPU %MEM VSZ RSS TTY STAT START TIME COMMAND
root 1 0.0 0.0 3928 632 ? Ss Apr05 0:00 init [3]
root 2 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00 [kthreadd]
root 3 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00
[migration/0]
root 4 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00
[ksoftirqd/0]
root 7 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:11 [events/0]
root 9 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:01
[work_on_cpu/0]
root 11 0.0 0.0 0 0 ? S Apr05 0:00 [khelper]
... many more lines omitted ....
-----------------------
Kao što vidite, BSD sintaksa nudi mnogo više informacija, uključujući i to
koji korisnik kontroliše proces i koji procenat RAM-a i CPU-a je iskorišćen
kada je ps pokrenut.
Da bi smo još više raščlanili, po procesu, ps dozvoljava jednu ili više
identifikacija procesa (ID ili PID) koje će biti omogućene u komandnoj
liniji, i ima "-o" zastavicu da prikaže određeni atribut PID-a.
-----------------------
darkstar:~$ ps -o cmd -o etime $$
CMD ELAPSED
/bin/bash 12:22
-----------------------
Ono što se ovde prikazuje je PID komandno ime (cmd) i proteklo vreme (etime).
PID je, u vom primeru, je shell varijabla za PID trenutnog shell-a. Kao što
vidite, u ovom primeru, shell proces je postojao 12 minuta i 22 sekunde.
Koristeći pgrep komandu, ovo možemo dodatno automatizovati.
-----------------------
darkstar:~$ ps -o cmd -o rss -o vsz $(pgrep httpd)
CMD RSS VSZ
/usr/sbin/httpd -k restart 33456 84816
/usr/sbin/httpd -k restart 33460 84716
/usr/sbin/httpd -k restart 33588 84472
/usr/sbin/httpd -k restart 30424 81608
/usr/sbin/httpd -k restart 33104 84900
/usr/sbin/httpd -k restart 33268 85112
/usr/sbin/httpd -k restart 30640 82724
/usr/sbin/httpd -k restart 15168 67396
/usr/sbin/httpd -k restart 33180 84416
/usr/sbin/httpd -k restart 33396 84592
/usr/sbin/httpd -k restart 32804 84232
------------------------
U ovom primeru, naredba podshell-a, koristeći pgrep, daje PID svakog procesa,
čije komandno ime uključuje "httpd". Onda ps prikazuje komandno ime, količinu
memorije koju zauzima i veličinu virtuelne memorije.
Konačno, ps može kreirati i stablo procesa. Ovo nam pokazuje da li neki
proces ima pod proces. Kada se završi neki proces, to znači da se zavrava i
njegov pod proces. To stablo kreiramo sa -ejH argumentom.
-------------------------
darkstar:~$ ps -ejH
... many lines omitted ...
3660 3660 3660 tty1 00:00:00 bash
29947 29947 3660 tty1 00:00:00 startx
29963 29947 3660 tty1 00:00:00 xinit
29964 29964 29964 tty7 00:27:11 X
29972 29972 3660 tty1 00:00:00 sh
29977 29972 3660 tty1 00:00:05 xscreensaver
29988 29972 3660 tty1 00:00:04 xfce4-session
29997 29972 3660 tty1 00:00:16 xfwm4
29999 29972 3660 tty1 00:00:02 Thunar
... many more lines omitted ...
--------------------------
Kao što vidite, ps je neverovatno moćan alat za određivanje, ne samo toga
koji su procesi trenutno aktivni na vašem sistemu, već i za mnogo drugih
važnih stvari o njima.
Kao što je slučaj sa mnogim aplikacijama, obično postoji nekoliko alata za
neki posao. Slično ps -ejH izlazu, samo mnogo sažetiji, je pstree. On
prikazuje stablo procesa ali malo više vizuelno.
---------------------------
darkstar:~$ pstree
init-+-atd
|-crond
|-dbus-daemon
|-httpd---10*[httpd]
|-inetd
|-klogd
|-mysqld_safe---mysqld---8*[{mysqld}]
|-screen-+-4*[bash]
| |-bash---pstree
| |-2*[bash---ssh]
| `-bash---irssi
|-2*[sendmail]
|-ssh-agent
|-sshd---sshd---sshd---bash---screen
`-syslogd
----------------------------
KILL I KILLALL
Rukovanje procesima nije samo saznanje koji od njih su pokrenuti, već i
komunikacija sa njima da bi se promenilo njihovo ponašanje. Najuobičajeniji
način za rukovanje programom je da ga ugasite. Komanda za to je kill.
Uprkos imenu, kill zapravo ne ubija proces, već mu šalje signal.
Najuobičajeniji signal je SIGTERM, koji govori procesu da završi ono što je
započeo i da se ugasi. Postoji mnogo drugih signala koji mogu biti poslati,
ali tri najpoznatija su SIGTRM, SIGHUP i SIGKILL.
Šta proces rad kada dobije signal zavisi od signala. Većina programa će se
ugasiti (ili pokušati da se ugasi) kada dobiju bilo koji signal, ali postoji
nekoliko bitnih razlika. Za početaj, SIGTERM signal informiše proces da bi
trebao da se ugasi pri prvoj prilici. Ovo procesu daje vreme da završi sve
bitne aktivnosti,kao što je zapisivanje informacija na disk, pre nego što se
završi.
Nasuprot njemu, SIGKILL signal govori procesu da se odmah ugasi, bez pitanja.
Ovo je vrlo korisno za gašenje procesa koji se ne odazivaju a nekada se
naziva i "srebrni metak". Neki procesi (određeni daemoni)pokupe SIGHUP signal
i ponovo uitaju njihove konfiguracione fajlove kada god ih dobiju.
Da bi signalizirali procesu, prvo moramo da znamo njegov PID. Ovo lako možemo
uraditi pomoću ps, kao što smo videli. Da bi poslali različite signale
procesima koji su pokrenuti, jednostavno prosledite broj signala i -s
argument. Argument -l izlistava sve raspolžive signale i njihove brojeve.
Signale možete poslati i sa njihovim imenom i argumentom -s.
---------------------------
darkstar:~$ kill -l
1) SIGHUP 2) SIGINT 3) SIGQUIT 4) SIGILL
5) SIGTRAP 6) SIGABRT 7) SIGBUS 8) SIGFPE
9) SIGKILL 10) SIGUSR1 11) SIGSEGV 12) SIGUSR2
13) SIGPIPE 14) SIGALRM 15) SIGTERM 16) SIGSTKFLT
... many more lines omitted ...
darkstar:~$ kill 1234 # SIGTERM
darkstar:~$ kill -s 9 1234 # SIGKILL
darkstar:~$ kill -s 1 1234 # SIGHUP
darkstar:~$ kill -s HUP 1234 # SIGHUP
---------------------------
Nekada ćete želeti da ugasite sve procese sa određenim imenom. To ćete
uraditi pomoću komade killall. Prosledite iste argumente killall komandi koje
bi ste inače prosledili kill komandi.
---------------------------
darkstar:~$ killall bash # SIGTERM
darkstar:~$ killall -s 9 bash # SIGKILL
darkstar:~$ killall -s 1 bash # SIGHUP
darkstar:~$ killall -s HUP bash # SIGHUP
---------------------------
TOP
Do sada smo naučili kako da pogledamo aktivne procese u trenutku vremena ali
šta ako želimo da ih pratimo duže vreme? Komanda top namomogućava da
to uradimo. Prikazuje nam rednu listu procesa na našem sistemu, zajedno sa
bitnim informacijama vezano za njih koje se periodično apdejtuju.
Podrazumevano, procesi su poređani po procentu zauzeća CPU-a a apdejtuje se
na svake tri sekunde.
---------------------------
darkstar:~$ top
top - 16:44:15 up 26 days, 5:53, 5 users, load average: 0.08, 0.03, 0.03
Tasks: 122 total, 1 running, 119 sleeping, 0 stopped, 2 zombie
Cpu(s): 3.4%us, 0.7%sy, 0.0%ni, 95.5%id, 0.1%wa, 0.0%hi, 0.2%si, 0.0%st
Mem: 3058360k total, 2853780k used, 204580k free, 154956k buffers
Swap: 0k total, 0k used, 0k free, 2082652k cached
PID USER PR NI VIRT RES SHR S %CPU %MEM TIME+ COMMAND
1 root 20 0 3928 632 544 S 0 0.0 0:00.99 init
2 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.00 kthreadd
3 root RT -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.82 migration/0
4 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.01 ksoftirqd/0
7 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:11.22 events/0
9 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:01.19 work_on_cpu/0
11 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.01 khelper
102 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:02.04 kblockd/0
105 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 1:20.08 kacpid
106 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:01.92 kacpi_notify
175 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.00 ata/0
177 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.00 ata_aux
178 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.00 ksuspend_usbd
184 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.02 khubd
187 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:00.00 kseriod
242 root 20 0 0 0 0 S 0 0.0 0:03.37 pdflush
243 root 15 -5 0 0 0 S 0 0.0 0:02.65 kswapd0
----------------------------
Man stranica sadrži veoma korisne informacije o tome kako da menjate
interval, red po kojem su prikazani procesi, čak i to kako da ugaiste proces
iz samog programa.
CRON
Ok, naučili smo kako da na razne načine pregledamo aktivne procese na našem
sistemu, njihovo značenje i signaliziranje, ali šta ako želimo periodično da
pokrećemo neki proces? Na sreću, Slackware dolazi baš sa onim što nam je
potrebno, crond komandom. Komanda cron pokreće proces za svakog korisnika u
unepred zakazano vreme, koje korisnik odredi. Ovo je veoma korisno za procese
koje je potrebno periodično pokretati, ali ne zahteva punu daemonizaciju, kao
što su beckup skripte. Svaki korisnik dobija svoj unos u cron bazi, tako da i
oni korisnici koji nisu root mogu periodično pokretati procese.
Da bi smo to uradili, moramo koristiti crontab. Man stranica izlistava mnogo
načina na koje ovo možemo uraditi ali najuobičajeniji način je prosleđivanjem
-e argumenta. Ovo će zaključati korisničke unose u cron bazi (da bi sprečili
pisanje preko nje od strane drugog programa) i zatim će otvoriti taj unos sa
tekstualnim editorom koji je naveden u VISUAL varijabli okruženja. Možda bi
trebali da odete na poglavlje vi pre nego što nastavite dalje.
Unosi u cron bazi mogu na prvi pogled delovati malo arhaično, ali su veoma
fleksibilni. Svaka odkomentirana linija je procesuirana od strane crond-a i
komanda je run ako se poklpa zakazano vreme.
-----------------------
darkstar:~$ crontab -e
# Keep current with slackware
30 02 * * * /usr/local/bin/rsync-slackware64.sh 1>/dev/null 2>&1
-----------------------
Kao što je ranije rečeno, sintaksu za cron unose je malo teže razumeti u
početku, zato hajde da pogledamo svaki deo pojedinačno. S leva na desno,
različite sekcije su: Minute, Sati, Dan, Mesec, Dan u nedelji i komanda.
Svaki unos sa zvezdicom (*) označava svaki minut, sat, dan i tako dalje. Tako
da, iz gornjeg primera, komanda je "/usr/local/bin/rsync-slackware64.sh
1>/dev/null 2>&1", i pokreće se svakog dana ili svake nedelje u svakom mesecu
u 2:30 a.m.
Komanda crond že takođe poslati email lokalnom korisniku sa svakim izlazom
koji komanda generiše. Zbog ovoga, mnogi zadaci imaju izlaze koji su
preusmereni u /dec/null, fajl specijalnog uređaja koji odmah odbaci sve što
primi. Da bi vam olakšali da zapamtite sva ova pravila, možda bi ste želeli
da paste-ujete sledeći tekst na vrh vaših cron unosa.
-----------------------
# Redirect everything to /dev/null with:
# 1>/dev/null 2>&1
#
# MIN HOUR DAY MONTH WEEKDAY COMMAND
-----------------------
Podrazumevano, Slackware uključuje neke unose i komande u root-ov crontab.
Ovi unosi olakšavaju podešavanje periodičnih sistemskih zadataka kreiranjem
određenog broja direktorijuma u /etc direktorijumu u odnosu na to koliko
često ti zadaci treba da budu pokrenuti. Svaka skripta koja se nalazi unutar
ovih irektorijuma će biti pokrenuta na sat, dnevno, nedeljno ili mesečno.
Imena bi trebalo sama sebe da objašnjavaju: /etc/cron.hourly,
/etc/cron.daily, /etc/cron.weekly, and /etc/cron.monthly.
NAVIGACIJA
Prethodno poglavlje: The Bourne Again Shell
Sledeće poglavlje: The X Window System
IZVORI
- Originalni izvor: http://www.slackbook.org/beta
- Original napisali Alan Hiks, Kris Lumens, Dejvid Kentrel, Logan Džonson
(Alan Hicks, Chris Lumens, David Cantrell, Logan Johnson)
Code: Select all
X SISTEM PROZORA
ŠTA JE (I ŠTA NIJE) X
Nekada davno kompjuterski terminali su dolazili sa tastaturom i ekranom, ne
mnogo više od toga. Miš još nije bio u upotrebi i sve se radilo pomoću
menija. Onda je stigao grafički korisnički interfejs (Graphical User
Interface - GUI) i svet se promenio. Danas su korisnici naviknuti da pomeraju
miša preko ekrana, klikću na ikonice i pokreću programe sa fensi sličicama i
animacijama, ali UNIX sistemi su predvideli ovo pa je GUI ubrzo dodat. Mnogo
godina, Linuks i njegovi UNIX rođaci su primarno korišćeni bez bilo kakvog
grafičkog okruženja, ali danas korisnici verovatno više vole da njihovi
Linuks računari dolaze sa sjajnim, svetlucavim i klikabilnim grafičkim
okruženjima, a sva ta okruženja pokreće X.
Šta je X? Da li je to desktop sa ikonicama? Da li su to meniji? Da li je do
menadžer prozora? Odgovor na sve ovo je veliko "NE".
Postoji mnogo delova grafičkog interfejsa, ali X je najfundamentalniji. X je
aplikacija koja prima ulaz od miša, tastature, i svih ostalih uređaja. X je
aplikacija koja komunicira sa hardverom vašeg računara u svrhu grafike; sve
druge grafičke aplikacije jednostavno komuniciraju sa X-om.
Zaustavimo se na trenutak da popričamo o nomenklaturi. X je samo jedno od
imena koje možete sresti. Takođe se naziva X11, xorg, X sistem prozora, X
prozor, X11R6, X verzija 11 i još nekoliko drugih. Kako god da čujete da ga
nazivaju, jednostavno shvatite da misle na X.
Konfiguracija X Servera
Nekada davno, konfigiracija X-a je bio težak i mukotrpan posao koji je
zahtevao magični dim da bi pokrenuo stotine monitora. Danas je X mnogo više
prijateljski nastrojen. U stvari, većina korisnika uopšte i ne mora da ga
konfiguriše, Slackware će jednostavno pronaći prava podešavanja za vas.
Međutim, i dalje postoje neki računari gde X ne može pravilno sam da se
konfiguriše i gde ćete morati malo sami da se potrudite.
Nekada davno, X konfiguracija je bila smeštena u /etc/X11/xorg.conf, i ako
kreirate fajl tamo, X će ih koristiti šta god da ste napisali u tom fajlu.
Na sreću, sa X.Org 1.6.3 /etc/X11/xorg.conf ne mora uopšte da bude prisutan
da bi X generisao radni ekran. Ako iz nekog razloga imate potrebu da
rekonfigurišete X, pokušajte da izbegnete ovaj fajl jer je zastareo i
nefleksibilan. Radije sva podešavanja stavite u direktorijum sa X-om.
Zaustavimo se na trenutak da popričamo o nomenklaturi. X je samo jedno od
imena koje možete sresti. Takođe se naziva X11, xorg, X sistem prozora, X
prozor, X11R6, X verzija 11 i još nekoliko drugih. Kako god da čujete da ga
nazivaju, jednostavno shvatite da misle na X.
Konfiguracija X Servera
Nekada davno, konfigiracija X-a je bio težak i mukotrpan posao koji je
zahtevao magični dim da bi pokrenuo stotine monitora. Danas je X mnogo više
prijateljski nastrojen. U stvari, većina korisnika uopšte i ne mora da ga
konfiguriše, Slackware će jednostavno pronaći prava podešavanja za vas.
Međutim, i dalje postoje neki računari gde X ne može pravilno sam da se
konfiguriše i gde ćete morati malo sami da se potrudite.
Nekada davno, X konfiguracija je bila smeštena u /etc/X11/xorg.conf, i ako
kreirate fajl tamo, X će ga koristiti šta god da ste u njemu napisali.
Na sreću, sa X.Org 1.6.3 /etc/X11/xorg.conf ne mora uopšte da bude prisutan
da bi X generisao radni ekran. Ako iz nekog razloga imate potrebu da
rekonfigurišete X, pokušajte da izbegnete ovaj fajl jer je zastareo i
nefleksibilan. Radije sva podešavanja stavite u direktorijum
/etc/X11/xorg.conf.d/. Svaki fajl koji tu stavite biće pročitan kada se X
pokrene. Ovo vam omogućava da podelite vašu konfiguraciju u delove kojima se
lakše rukuje. Na primer, ovo je /etc/X11/xorg.conf.d/synaptics.conf fajl
za moj laptop.
------------------------
darkstar:~$ cat /etc/X11/xorg.conf.d/synaptics.conf
Section "InputDevice"
Identifier "Synaptics Touchpad"
Driver "synaptics"
Option "SendCoreEvents" "true"
Option "Device" "/dev/psaux"
Option "Protocol" "auto-dev"
Option "SHMConfig" "on"
Option "LeftEdge" "100"
Option "RightEdge" "1120"
Option "TopEdge" "50"
Option "BottomEdge" "310"
Option "FingerLow" "25"
Option "FingerHigh" "30"
Option "VertScrollDelta" "20"
Option "HorizScrollDelta" "50"
Option "MinSpeed" "0.79"
Option "MaxSpeed" "0.88"
Option "AccelFactor" "0.0015"
Option "TapButton1" "1"
Option "TapButton2" "2"
Option "TapButton3" "3"
Option "MaxTapMove" "100"
Option "HorizScrollDelta" "0"
Option "HorizEdgeScroll" "0"
Option "VertEdgeScroll" "1"
Option "VertTwoFingerScroll" "0"
EndSection
------------------------
Stavljanjem opcija u zasebne fajlove, biće vam lakše da rukujete X
konfiguracijom po sekcijama.
IZBOR MENADŽERA PROZORA
Slackware Linuks dolazi sa mnogo različitih menadžera prozora i desktop
okruženja.
Menadžeri prozora su aplikacije odgovorne za oslikavanje prozora
aplikacija na ekranu, menjanje veličine prozora i ostalo.
Desktop okruženja uključuju menadžer prozora, ali takođe dodaju taskbar,
menije, ikonice i ostalo. Slackware dolazi sa KDE i XFCE desktop okruženjima
i nekoliko dodatnih menadžera prozora. Potpuno je na vama koji od njih ćete
koristiti, ali generalno, menadžeri prozora su brži i lakši na resursima od
desktop okruženja i samim tim su pogodniji za starije sisteme sa manje
memorije i sporijim procesorima. Desktop okruženja će biti komotnija za rad
korisnicima koji su navikli na rad u Microsoft Windows-u.
Najlakši način da odaberete je xwmconfig koji dolazi uz Slackware Linuks. Ova
aplikacija omogućava korisnicima da odaberu šta će od svega ovoga koristiti
uz startx.
PODEŠAVANJE GRAFIČKOG LOGOVANJA
Podrazumevano, kada pokrenete vaš Slackware Linuks sistem će vam ponuditi
login u virtuelnom terminalu. Ovo je više nego dovoljno za potrebe većine
ljudi. Ako je potrebno da pokrećete aplikacije u terminalu, možete se
ulogovati i to učiniti odmah. Ako želite da pokrenete X, to će te jednostavno
uraditi pomoću komande startx. Ali zamislimo da koristite vaš siste
ekskluzivno za grafičke alate i zadatke, kao što je recimo slučaj kod mnogih
vlasnika laptopova? Zar ne bi bilo lepo da vas Slackware pošalje pravo u
grafičko okruženje? Na sreću, postoji vrlo jednostavan način da to uradite.
Slackware koristi System V init sistem koji omogućava administratoru da
pokreće, ili ulazi u, različite nivoe pokretanja (runlevels), što su zaprao
različita
"stanja" u kojima računar može da bude. U stvari, gašenje računara je zapravo
prelaženje na nivo koji to radi. Nivoi pokretanja mogu biti komplikovani, pa
se nećemo baviti njima više nego što je potrebno.
Nivoi podizanja se konfigurišu u inittab. Najuobičajeniji su runlevel 3
(Slackware podrazumevani) i runlevel 4 (GUI). Da bi rekli Slackware-u da se
pokrene u grafičkom okruženju, jednostavno otvorite /etc/inittab u omiljenom
tekst editoru. (U ovom slučaju možda želite da pogledate poglavlja vi ili
emacs.) Pri vrhu ćete videti relevantne unose.
----------------------
# These are the default runlevels in Slackware:
# 0 = halt
# 1 = single user mode
# 2 = unused (but configured the same as runlevel 3)
# 3 = multiuser mode (default Slackware runlevel)
# 4 = X11 with KDM/GDM/XDM (session managers)
# 5 = unused (but configured the same as runlevel 3)
# 6 = reboot
# Default runlevel. (Do not set to 0 or 6)
id:3:initdefault:
----------------------
U ovom fajlu (kao i u većini drugih konfiguracionih fajlova) sve što ide iza
tarabe (#) je komentar koji neće koristiti init. Nemojte se brinuti ako ne
razumete sve u vezi inittab-a, ni mnogi iskusniji korisnici ne razumeju.
Jedina linija koja nas interesuje je poslednja. Jednostavno promenite 3 u 4 i
restartujte računar.
----------------------
# These are the default runlevels in Slackware:
# 0 = halt
# 1 = single user mode
# 2 = unused (but configured the same as runlevel 3)
# 3 = multiuser mode (default Slackware runlevel)
# 4 = X11 with KDM/GDM/XDM (session managers)
# 5 = unused (but configured the same as runlevel 3)
# 6 = reboot
# Default runlevel. (Do not set to 0 or 6)
id:4:initdefault:
----------------------
NAVIGACIJA
Prethodno poglavlje: Kontrola procesa
Sledeće poglavlje: Štampanje
IZVORI
- Originalni izvor: http://www.slackbook.org/beta
- Original napisali Alan Hiks, Kris Lumens, Dejvid Kentrel, Logan Džonson
(Alan Hicks, Chris Lumens, David Cantrell, Logan Johnson)
Users browsing this forum: No registered users and 0 guests