php

Razvoj web prezentacija, web aplikacija i sve ostalo vezano za tematiku

Moderator: Urednik

Post Reply

offline

Post Napisano: 12 Dec 2008, 20:50


Uvod

PHP je stekao popularnost zbog svoje jednostavnosti i sintakse nasleđene iz programskog jezika C. Tokom vremena jezik se proširivao i sticao mogućnosti za objektno orijentisano programiranje, naročito od verzije 5.0. Nalikuje jeziku C++ u smislu da dozvoljava i čisto-proceduralno programiranje ali omogućava i korišćenje klasa i drugih koncepata objektno orijentisanog programiranja (nasleđivanje, apstraktne metode, interfejsi itd.).

Istorija

PHP/FI

PHP predstavlja naslednika alata po nazivu PHP/FI, napisanog 1995. godine od strane Rasmusa Lerdorfa[1]. PHP/FI je predstavljao skup alata napisanih u Perlu, i autor ga je koristio za sopstvene potrebe. Skup alata je dobio ime "alati za ličnu prezentaciju" ((Eng. Personal Home Page Tools), odakle i skraćenica PHP. Kako su rasle potrebe na sajtu, autor je prepisao kompletan projekat u C-u i omogućio da može da komunicira sa bazama podataka a korisnicima svog sajta da naprave sopstvene prezentacije pomoću njega. Rasmus je potom objavio[2] svoje alate i učinio izvorni kod dostupan svima da bi se projekat brže razvijao i da bi se greške brže ispravljale.

PHP/FI, čija je puna definicija glasila "alati za ličnu prezentaciju/prevodilac obrazaca" ((Eng. Personal Home Page Tools/Forms Interpreter) je imao samo neke stvari zajedničke sa današnjim PHP-om - promenljive kao u Perlu, automatsko parsiranje promenljivih iz zahteva i ugrađeni HTML. PHP/FI 2.0 je konačno i zvanično objavljen 1997. godine, da bi ga ubrzo zamenio PHP 3.0.

PHP 3.0

PHP 3.0 je predstavljao prvu verziju koja dosta liči na današnje verzije PHP-a. Kreirali su ga izraelski programeri Zeev Suraski i Endi Gutmans sa fakulteta Tehnikon, kao potpunu preradu projekta PHP/FI. Otkrili su da je on imao ozbiljne nedostatke i da nije mogao zadovoljiti njihov univerzitetski projekat elektronske trgovine. U saradnji sa Ledorfom su objavili PHP 3.0 kao zvaničnog naslednika jezika PHP/FI, a njegov razvoj je zaustavljen.

Glavna osobina nove verzije jezika je bila njegova proširivost, koja je privukla brojne programere širom sveta da dodaju nove mogućnosti. Pored kvalitetne podrške za razne vrste baza podataka, verzija 3.0 je uvela i mogućnost objektno orijentisanog programiranja i veću konzistentnost u jezičkoj sintaksi.

Ime je promenjeno u PHP (bez dodatka "FI"), čije se značenje izmenilo da predstavlja rekurzivni akronim "PHP: preprocesor hiperteksta" (PHP: Hypertext Preprocessor).

PHP 3.0 je zvanično objavljen u junu 1998. nakon devet meseci korišćenja u probnoj fazi.

PHP 4.0

U zimu 1998. Zeev i Gutmans su započeli ponovno pisanje PHP-a ispočetka, pokušavajući da poprave jezgro tako da bi bolje radilo sa većim aplikacijama i da bi poboljšali modularnost. Novo jezgro su nazvali Zend mašina (Zend engine), po delovima svojih imena Zeev i Endi, da bi kasnije formirali i Zend Technologies u Ramat Ganu, Izrael, koja nadgleda unapređenje PHP-a. Novo jezgro je uspešno dovršeno i pojavilo se u javnosti sredinom 1999, a nova verzija PHP-a, 4.0, opremljena novim jezgrom je zvanično objavljena u maju, 2000. Pored boljih performansi, nova verzija je uključivala i keširanje standardnog izlaza, sesije, bolju podršku za različite veb-servere, sigurniji prenos korisničkih podataka i nekoliko novih kontrolnih struktura.

PHP 5.0

Verzija 5.0 je izašla u julu 2004. godine, nakon dugog razvoja i nekoliko probnih verzija. Koristi jezgro Zend mašina 2.0 sa novim objektnim modelom i mnogo novih mogućnosti. Verzija 5 je takođe donijela mnoštvo izmjena u Objektno Orijentisanom Programiranju.

Upotreba

Iako se PHP može koristiti za programiranje konzolnih aplikacija i grafičkih interfejsa (biblioteka PHP-GTK) njegova osnovna i glavna upotreba je u programiranju dinamičnih stranica na Internetu.

Do 1997. PHP je stekao nekoliko hiljada korisnika[1]; do 1998. broj sajtova na kojima je instaliran PHP 3.0 je porastao na par stotina hiljada a broj korisnika istog na par desetina hiljada[1]. Danas PHP koristi nekoliko stotina hiljada programera i nekoliko miliona sajtova[3].

Struktura programa

Za razliku od većine programskih jezika koji poseduju početnu funkciju (main u C-u, prvi blok BEGIN u Paskalu, klasa koja poseduje main metodu u Javi itd.) nego nalik na većinu skriptnih jezika, i PHP datoteka jednostavno sadrži skup instrukcija koje se izvršavaju jedna za drugom, od prve do poslednje gde sledi kraj programa.

U PHP datoteci, blok koji je okružen jezičkim strukturama se smatra PHP kodom i izvršava se, a ostatak - van tih znakova - se smatra tekstom koji jednostavno treba da se ispiše na standardni izlaz, bez interpretiranja. Sledi primer jednog PHP programa:



Povremen korisnik
Povremen korisnik
offline

Posts: 11
Joined: 24 Apr 2012, 00:09

Post Napisano: 24 Apr 2012, 21:12


zdravo fantastic,
imam iskustva sa php/mysql om, pa sam ti na raspolaganju.
ako imash neku ideju , reci pa da komplikujemo.
raspolozen sam za svakojakve projekte, i spreman da odvojim neko vreme.



Povremen korisnik
Povremen korisnik
offline

Posts: 11
Joined: 24 Apr 2012, 00:09

Post Napisano: 24 Apr 2012, 21:13


pardon,
pozdrav i za Bl00daXe



offline
User avatar

Posts: 6
Joined: 23 Dec 2013, 23:57
Contact:

Post Napisano: 24 Dec 2013, 00:02


Pozdrav, takođe se dugo već bavim PHP programiranjem, ako mogu nekako da pomognem, tu sam...



Administrator
Administrator
offline
User avatar

Posts: 3451
Joined: 01 Apr 2012, 13:50
Location: Mlečni put

Post Napisano: 24 Dec 2013, 01:08


Svaka pomoć dobrodošla, ja se već neko vreme spremam da krenem da se igram sa PHP-om :)
Use the source, Luke
SSZ irc kanal
Spread the Word, “CHOOSE SLACK! and Don’t look back.”



offline
User avatar

Posts: 6
Joined: 23 Dec 2013, 23:57
Contact:

Post Napisano: 24 Dec 2013, 10:56


Slobodno, sve što mogu da pomognem tu sam. Nemoj se ustručavati da pitaš :)


Post Reply

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 12 guests